U dopisu se argumentovano pokazuje da je poslednje usklađivanje penzija obračunato na štetu penzionera.
DOPIS
Podgorica, 12.3.2025.
Br. 25/1-25
Ministar Damir Gutić, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o
porodici i demografije
Direktor mr Vlado Drobnjak, Fond PIO Crne Gore
Predmet: Molba da
preispitate adekvatnu primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju CG vezeno za
usklađivanje penzija
Poštovani,
Ovim
putem obraćamo Vam se molbom da u skladu sa važećom zakonskom regulativom koja
uređuje funkcionisanje vaše institucije, provjerite da li Fond PIO postupa u
skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Naime, mi
smatramo da Fond PIO u kontinuitetu ne poštuje, između ostalog, jednu od
ključnih odredbi navedenog zakona, a koja se odnosi na primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čl. 58, konkretno,
vezano za usklađivanje penzija.
I pored
toga što smo čelnike Fonda više puta u pismenoj formi upozoravali da ne poštuju
Zakon, to je bio slučaj i kod posljednjeg usklađivanja penzija na dan 1. januar
2025. godine, gdje je Fond PIO nastavio sa donošenjem nezakonite odluke, čime
se direktno ugrožava životni standard penzionera kao najbrojnije grupacije
građana Crne Gore. Pri tome, kada je, po
nama, u pitanju navedena svjesno učinjena prevarna radnja, evidentna je čudna
koincidencija da u toma učestvuju tri državne institucije (organizacije): Monstat;
Poreska uprava i Fond PIO, na sljedeći način:
1.
Monstat, kako je to
utvrđeno vlastitim godišnjim programom rada, ne preuzima podatke o zaradama
zaposlenih direktno od Poreske uprave, tako da je predviđena pozicija na sajtu
Monstata gdje su trebalo da budu saopšteni ti podaci u odjeljku “administrativni podaci”, ostala praznina, koja je ove godine brisana!
2.
Metodologija na bazi koje je
Monstat nastavio da prikuplja podatke je zastarjela jer se broj privrednih
subjekata u međuvremenu povećao više puta, te uzorak više nije kvalifikovan. Pri
tome, obuhvat je nepotpun, s tim da način na koji Monstat dostavlja obrazac „RAD
1“ preduzećima nije prikladan, a veoma mali broj preduzeća dostavlja podatke,
koji i kada ih dostave često nisu tačni, i ne odražavaju stanje iz finansijskih
iskaza! U prilog tome da se, kada je
riječ o „metodologiji koju primjenjuje Monstat“ , radi o potpuno nepotpunim i
netačnim podacima koje služe kao podloga za utvrđivanje iznosa prosječnih
zarada pokazuju sljedeći pokazatelji[1]:
od ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori u 2023. godini svega 69% ih je predalo
finansijske iskaze Poreskoj upravi; od toga 23% preduzeća je predalo netačne
finansijske iskaze; 6% preduzeća nisu uopšte navela podatke o prosječnim
zaradama; obuhvat uzorkom na koji se poziva Monstat nije uključena grupacija
preduzeća do 10 zaposlenih koja u ukupnom broju privrednih subjekata učestvuju
sa 93,8%; koja zapošljavaju 71.402 zaposlena i ostvaruju ukupan prihod u iznosu
od 2.497.470.047 Eura. Konačno,
što ukupnu stvar čini posve apsurdnom, što je najblaži izraz za opis navedene
situacije, Monstat u svojim saopštenjima ne koristi važeću klasifikacija
privrednih subjekata propisanu Zakonom o računovodstvu!????
3.
U smislu prethodno navedenog, posve haotičnog stanja, koje ne samo
da je na štetu penzionera, već i drugih državnih institucija koje koriste
podatke Monstata koji se odnose na broj zaposlenih i njihove prosječne zarade, jedina
institucija koja raspolaže sa pouzdanim i ažurnim podacima je Poreska uprava
kojoj se redovno dostavljaju finansijski iskazi. Ovi podaci se, iz nama
nepoznatih razloga, ne koriste kako od strane Monstata, tako i drugih
institucija!
4.
Nadalje, Fond PIO nakon što dobije podatke od Monstata, inače
netačne, na toj osnovi pravi novu grešku jer i pored naših upozorenja nastavlja
da pogrešno, mimo Zakona, utvrđuje stope rasta ili opadanja kada su u pitanju
zarade zaposlenih, čime se istrajava na netačnosti koja rezultira značajno
manjom stopom rasta zarada za potrebe usklađivanja penzija, dakle u pitanju je
čista prevara.
Konačno,
bez obzira što je navedeno teško osporiti, u prilog tome da Monstat javnosti,
dakle prvenstveno Fondu PIO, servira netačne podatke svjedoči i izjava[2]
premijera g. Milojka Spajića koju je ovih dana dao na panelu na Ekonomskom
fakultetu u Podgorici, gdje je više puta kazao da su podaci Monstata netačni (vidjeti priloge na tu temu u dnevnim
medijima).
Dakle, na
osnovu netačnih podataka Monstata, te pogrešnom primjenom odredaba Zakona o
Fondu PIO, član 58; Upravni odbor Fond PIO je “utvrdio” da se usklađivanje
penzija na dan 1. januar 2025. godine treba izvršiti na osnovu stope rasta od
6,85 procenata.
Za
razliku od navedenog obračuna Fonda PIO, na bazi podataka iz zvaničnih
saopštenja Monstata (mada pogrešnih), ali dosljedno primjenom Zakona (čl.58)
utvrđuje se značajno veća stopa rasta kojom bi trebalo da se povećaju penzije
na dan usklađivanja, što je prikazano u tabeli
1.
Tabela 1.
Pregled podataka na osnovu kojih je utvrđena stopa za usklađivanje penzija na
dan 1. januar 2025. godine
|
Indikatori |
M j e s e c i u
2024. Godini |
||||||||
|
Septembar |
Oktobar |
Novembar |
Decembar |
|
|||||
|
Prosječna bruto zarada |
1.102 |
|
1.137 |
|
1.183 |
|
1.205 |
|
|
|
Prosječna neto zarada |
|
877 |
|
944 |
|
993 |
|
1.102 |
|
|
Koeficijent rasta bruto zarada[3] |
1,021 |
|
1,031 |
|
1,041 |
|
1,018 |
|
|
|
Indeks potrošačkih cijena[4] |
-0,4 |
0,0 |
+ 0,2 |
- 0,1 |
|
||||
Slijedi
izvod iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju: član 58 koji se odnosi
na usklađivanje penzija na određeni datum, ovaj put konkretno 1. januar 2025. godine.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
V USKLAĐIVANJE
Član 58
Vrijednost
penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra
tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena
i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri
mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode, i to:
- u
procentu koji predstavlja zbir 75% procenta rasta, odnosno pada potrošačkih
cijena i 25% procenta rasta, odnosno pada zarada ako je stopa promjene indeksa
potrošačkih cijena veća od stope promjene indeksa zarada, ili jednaka toj
stopi;
- u
procentu koji predstavlja zbir 25% procenta rasta, odnosno pada potrošačkih
cijena i 75% procenta rasta, odnosno pada zarada ako je stopa promjene indeksa
potrošačkih cijena manja od stope promjene indeksa zarada.
Usklađivanje
penzije vrši se u roku i na način iz stava 1 ovog člana.
Izuzetno
od st. 1 i 2 ovog člana, ako bi procenat koji predstavlja zbir procenta rasta,
odnosno pada potrošačkih cijena i procenta rasta, odnosno pada zarada iz stava
1 ovog člana doveo do negativnog usklađivanja, vrijednost penzije za jedan
lični bod i penzije se ne usklađuju.
Opšti akt
o usklađivanju penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod iz st. 1 i 2
ovog člana donosi Fond.
Ovaj član
Zakon nedvosmisleno propisuje:
·
Da se usklađivanje odnosi na kretanje (pad ili rast) prosječnih
cijena i prosječnih zarada posljednjeg četvoromjesječja u odnosu na prethodno
četvoromjesječje a ne neki drugi period.
·
Da se primjenjuje navedeni
procentualni iznos zavisno od tempa rasta potrošačkih cijena i prosječne
zarade.
Podrazumijeva
se da se svi zakonski propisi tumače svrsishodno, u ovom slučaju fer usklađuju
penzije, i u dobroj namjeri, a ne da se „vlastitim tumačenjem“ obesmišljava
Zakon na štetu građana.
Pri tome
se Zakonom o Fondu PIO ne propisuje nikakvu posebna kalkulaciju (metodu) vezano
za kretanje cijena ili zarada u uporednim četvoromjesječjima. Iz stoga jasno
slijedi da je jedino moguća metodologija obračuna rasta potrošačkih cijena i
prosječnih zarada ona, koja je prilikom izračunavanja stope rasta, odnosno
pada, jedino poznata i moguća u statistici.
“Način”
na koji je izvršeno obračun procenta kako je to svojom odlukom, a na osnovu
netačnih podataka pribavljenih od strane Monstata, Upravni odbor Fonda PIO
donio je odluku kojom se utvrđuje procenat od 6,85 %.
Za
razliku od toga, slijedi obračun usklađivanja penzija na dan 1. januar 2025. g.
(primjena čl. 58) koja se odnosi na poslednja četiri mjeseca 2024. god. u odnosu na
prethodna četiri mjeseca po jedino mogućoj metodologiji obračuna kretanja
prosječnih zarada i cijena; tj. rasta ili pada:
ü Obračun koeficijenta rasta bruto zarada u septembru, oktobru, novembru
i decembru: 1,021 x 1,031 x 1,041 x 1,018 = 1,1155
ü Stopa rasta zarada u period 1. septembar 2024.g. – 31.decembar 2024. g.
u odnosu na kraj prethodnog četvoromjesječja je 11,55%.
ü Primjena člana 58 Zakona: 0,75 x 1,1155 = 8,36 %
ü Primjena člana 28: porast cijena je sa negativnim predznakom, pa ne
ulazi u konačan zbir.
ü U konačnom rast iznosi 8,36% kojim se usklađuju penzije.
Dakle,
dosljedna primjena člana 58 Zakona pokazuje da usklađivanje penzija na dan 1. januar
2025. godine znači primjena stope rasta od 8,36 procenata.
Na naš
zvaničan dopis kojim smo zatražili da nam Fond PIO pojasni kako su dosljednom
primjenom Zakona o Fondu PIO utvrdili procenat u visini od 6,85 procenata,
dobili smo odgovor u kome je izostalo traženo pojašnjenje, već su nas, moglo bi
se reći, prilično neozbiljno za zvaničnu komunikaciju, uputili da “pogledamo” sajt Monstata[5].
Međutim, to
nije jedina materijalna šteta koja se u kontinuitetu nanosi građanima Crne
Gore, jer je i važeće zakonsko rješenje uređeno tako da i kada se ispravno
utvrdi stopa usklađivanja, zbog kašnjenja isplate penzije, penzioneri gube
značajan dio koji im pripada.
Tako, zbog
toga što je obračun usklađivanja penzija Zakonom propisan na dan 1. januar, ali
da se nakon toga čekaju saopštenja Monstata o kretanju (porastu) zarada i cijena
za protekla četiri mjeseca sve do kraja januara, te da se isplata iznosa koji
se odnosi na usklađivanje penzija vrši uobičajeno sa zakašnjenjem, tj. tek oko
20. februara, time penzioneri realno za tih 50 dana gube 41,6 procenata od utvrđene
stope od 8,36, čime realna stopa usklađivanja opada i iznosi svega 4,88
procenta.
Konačno, nakon prispijeća vaših odgovora i
namjera o ispravci navedenog obračuna, budući da je prethodno predočeno
ponašanje navedenih institucija nezakonito, preduzećemo dalje aktivnosti na
zaštiti zakonitosti i ljudskih prava penzionera. Naime, ne očekujemo ništa
više, osim da se tumačenje i primjena Zakona provodi u korist, a ne na štetu penzionera
i time izbjegnu nelogičnosti, nepravda i nenaučan način. Zato apelujemo na
kompetentnost u radu institucija.
O ovom našem
zahtijevu prema vama obavijestićemo javnost Crne Gore u formi saopštenja i
objavom na sajtu našeg Udruženja: www.penzioneri2022.me.
Prof. dr Dragoljub Janković, predsjednik Udruženja i
Prof. dr Anđelko Lojpur, predsjednik Upravnog Odbora Udruženja
Dostavljeno:
1.
Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih
prava i slobode
2.
Mr Dušan Drakić, direktor Agencije za
sprečavanje korupcije;
3.
Nikola Kovačević, predsjednik Senata Državne
revizorske institucije
4.
Sava Laketić, direktor Poreske uprave
Crne Gore
[1] Izvor:
Analiza poslovanja crnogorske privrede u 2024.godini; Privredna komora Crne
Gore
[2] G.Milojko
Spajić; premijer: izjavu dao na panelu na Ekonomskom fakultet organizovanom
dana 5. marta 2025. god.
[3] Obračun
u odnosu na prethodni mjesec
[4] Izvor: Indeks potrošačkih cijena; Saopštenja br.: 1/2025; 17/2024; 155/2024; 132/2024; Monstat Prosječne zarade: Saopštenja prosječne zarade br: 146/24; 166/24; 178/24; 9/25; Monstat
[5] Odgovor Fonda PIO dajemo u prilogu ovog dopisa.
Нема коментара:
Постави коментар